Ako vam se lice sjaji već nakon pet minuta provedenih na suncu ili imate osjećaj da se topite čim zakoračite van – niste jedini. Znojenje je ljeti neizbježno, ali kod nekih postaje toliko intenzivno da utječe na svakodnevicu. Što je normalno, a što znak za uzbunu? Odgovore smo potražili kod dr. Dore Madirace Glasović, specijalistice dermatovenerologije s više od deset godina kliničkog iskustva.
Tko se znoji više i zašto?
Znojenje je naš prirodan mehanizam hlađenja, ali to ne znači da svi znojimo jednako. Neki ljudi jednostavno imaju genetski aktivnije znojne žlijezde, dok drugi zbog hormonalnih promjena osjećaju pojačano znojenje u određenim razdobljima.
„Znojenje je prirodan i vrlo učinkovit način kojim naše tijelo regulira temperaturu, ali količina znoja koju netko izlučuje ljeti može znatno varirati i to iz više razloga“, objašnjava dr. Madiraca Glasović. Genetika je ključna, ali i spol i hormoni: muškarci zbog više mišićne mase često proizvode više znoja, a žene osjećaju pojačanu termoregulaciju tijekom ciklusa, trudnoće ili menopauze.
Najčešće je riječ o kombinaciji genetike, hormona i načina života.
Zanimljivo, tip kože ne utječe izravno na količinu znoja, ali može promijeniti dojam. „Osobe s masnijom kožom često kažu da se osjećaju ‘ljepljivije’ na vrućini“, napominje doktorica. Na kraju, i stil života čini razliku: začinjena hrana, stres, tjelesna aktivnost i odabir odjeće mogu povećati znojenje.
Kada znoj postane neugodan?
Znoj sam po sebi nije ni prljav ni smrdljiv – neugodan miris dolazi u dodiru s bakterijama na površini kože, osobito u područjima poput pazuha.
„Znoj sam po sebi nije ni prljav ni neugodan, on je zapravo bez mirisa. Razlika nastaje kad se znoj pomiješa s bakterijama na koži“, kaže dr. Madiraca Glasović. Pravilna higijena i izbor dermatološki prihvatljivih proizvoda mogu značajno pomoći u kontroli neugodnih mirisa, bez štetnog utjecaja na kožu.
Trebamo li se bojati antiperspiranta i dezodoransa?
Godinama su se pojavljivali brojni mitovi o štetnosti dezodoransa i antiperspiranata (osobito zbog aluminijevih soli), no stručnjaci smatraju da su ti strahovi uglavnom neutemeljeni.
„Za većinu ljudi, antiperspiranti i dezodoransi su sigurni za svakodnevnu upotrebu“, kaže doktorica. Aluminijeve soli učinkovito blokiraju znojne žlijezde, dok dezodoransi samo neutraliziraju miris. Osobe s osjetljivom kožom trebale bi izbjegavati proizvode s alkoholom, mirisima, parabenima i esencijalnim uljima te birati dermatološki testirane formule.
„Zabrinutost oko aluminija i utjecaja na zdravlje nije znanstveno potvrđena… dosadašnja istraživanja nisu dokazala povezanost s rakom dojke“, pojašnjava.
Mogu li skincare proizvodi pogoršati znojenje?
Nažalost, da. Ljeti se često koristimo teškim formulama koje dodatno zagrijavaju kožu i zarobljavaju vlagu. Kreme bogate uljima, SPF proizvodi sa silikonima i teška šminka mogu uzrokovati začepljenje pora i pojavu prištića.
„Ljeti često viđamo pojačano znojenje kože lica koje se pogoršava korištenjem preteških ili okluzivnih proizvoda za njegu“, kaže dr. Madiraca Glasović. Osim akni, ovakav pristup može izazvati i osip od vrućine – tzv. miliaria – koji se očituje sitnim prištićima i mjehurićima na čelu, dekolteu, pregibima i leđima.
Ljetne greške koje pogoršavaju znojenje
Mnogi smatraju da su poliester i začinjena hrana bezopasni ljeti. Sintetička odjeća koja ne diše i začinjeni obroci zapravo dodatno potiču tijelo na znojenje. Isto vrijedi i za alkohol te kofein.
„Jedna od najčešćih pogrešaka ljeti je nošenje sintetičke odjeće koja ne diše… Druga česta greška je korištenje preteške kozmetike“, ističe doktorica. Dodaje i da mnogi preskaču hidrataciju misleći da im koža nije suha, ali „dehidrirana koža zapravo reagira dodatnim znojenjem kao pokušajem hlađenja i vlaženja“.
Prirodna rješenja – da ili ne?
Limun, soda bikarbona, kristalni kamen i aloe vera su česti DIY pokušaji borbe protiv znoja. No njihova učinkovitost je ograničena, a potencijal za iritacije velik.
„Limun ima antibakterijska svojstva, ali sadrži limunsku kiselinu i druge iritanse koji na osjetljivim regijama poput pazuha može izazvati iritaciju“, upozorava dr. Madiraca Glasović. Također, limun na koži u kombinaciji sa suncem može izazvati ozbiljne kožne reakcije poput fitofotodermatitisa.
Soda bikarbona mijenja pH kože i često uzrokuje osipe, dok kristalni kamen ima ograničeno djelovanje. Aloe vera je nježna i umirujuća, no „ne sprječava znojenje ni miris“.
Kada znojenje postaje medicinski problem?
Iako je znojenje funkcionalno i korisno, postoje situacije kada postaje znak za uzbunu – osobito ako se javlja bez vanjskih okidača poput vrućine, tjelovježbe ili stresa.
„Ako se znojite pretjerano, čak i kad nije vruće, bez fizičkog napora ili stresa, to može biti znak hiperhidroze“, upozorava doktorica. Hiperhidroza se često javlja na dlanovima, stopalima, pazusima i licu, a u težim slučajevima može biti posljedica metaboličkih ili neuroloških stanja.
Srećom, postoji rješenje: „Hiperhidroza se može vrlo uspješno tretirati topikalnim pripravcima, botoksom, iontoforezom ili naprednijim medicinskim tretmanima, bez štete za zdravlje kože“.
